Za povrat poreza 1,6 milijardi kuna

Do kraja veljače porezni će obveznici predati oko milijun prijava, što bi mogao biti rekord i po broju i po iznosu vraćenog novca. Umjesto elektronskim putem, prijave će opet poštom.

Ministar financija Ivan Šuker rezervirat će u ovogodišnjem proračunu oko 1,6 milijardi kuna za povrat preplaćenog poreza građanima, piše Večernji list. Ove godine očekuje se oko milijun prijava godišnjeg poreza na dohodak. Prošle su godine građani dostavili 973 tisuće poreznih prijava na koje im je država obračunala i vratila 1,47 milijardi kuna poreza. Poreznici ove godine ne očekuju teškoće oko prijava jer se ništa nije mijenjalo u pravilima i proceduri u odnosu na prošlu godinu. Osobni odbitak ili neoporezivi iznos dohotka i dalje iznosi 1600 kuna mjesečno (19.200 kn godišnje), a nepromijenjen je ostao i maksimalan iznos olakšica koje građani mogu prijaviti – 12 tisuća kuna. Ta se svota može pravdati prilaganjem potvrda ili računa kojima se dokazuju preinake u stambenom prostoru, ulaganje u zdravlje ili sigurniju starost kroz uplate premija životnog ili dobrovoljnog mirovinskog osiguranja. Maksimalno iskorištena olakšica od 12.000 kuna donosi od dvije pa do blizu 6000 kuna povrata, ovisno o poreznoj stopi kojom se oporezuje dohodak. Osim čiste plaće iz radnog odnosa, poreznu osnovicu, čine još i honorari, dohodak od imovine i slično. Stopa od 15 posto razrezuje se na dio porezne osnovice do 38.400 kuna, stopa od 25 posto za razliku od 38.400 do 96.000 kuna, stopa od 35 posto za razliku od 96.000 do 268.000 kuna te stopa od 45 posto za sve iznad. Osim građanima koji očekuju povrat na temelju troškova, porezna se prijava isplati i osobama koje nisu radile veći dio godine ili su bili na bolovanju. Propisi kažu da prijavu mora podnijeti obveznik koji tijekom godine radi kod dva ili više poslodavaca istodobno, ali ne mora obveznik koji je uz plaću primio i dividendu jer ona više nije oporeziva. Porezna uprava nije stvorila pretpostavke za predaju godišnjih prijava elektronskim putem, pa će se one i ove godine dostavljati poštom ili osobno u poreznim uredima, piše Večernji list.

Sve se više vozi na plin

Najjeftinije gorivo ipak neće poskupjeti. Trenutno je od eurosupera 95 jeftinije za čak 60 posto. Hrvatska je u europskom vrhu prema postotnom povećanju potrošnje autoplina.

Iako sve brojniji korisnici autoplina misle da bi zbog skupe nafte najjeftinije gorivo moglo poskupjeti, ono će i dalje stajati 3,35 kuna, za razliku od Inina eurosupera 95 koji stoji 8,25 kuna za litru. Iz Ine i njezine tvrtke Proplin, specijalizirane za poslovanje s UNP-om, Vjesnik doznaje da Vladi nisu poslali zahtjev za poskupljenjem toga goriva, niti to planiraju učiniti. Zbog toga je autoplin u Hrvatskoj najjeftiniji od svih država u ovom dijelu Europe. Prema Proplinovim podacima, litra tog goriva od okolnih je država najskuplja u Mađarskoj gdje stoji 4,74 kuna za litru, u Austriji 4,67, Italiji 4,38, Sloveniji 4,19, Makedoniji 3,94, Bosni i Hercegovini 3,80, a u Srbiji 3,50 kuna za litru. To, kao i činjenica da je posljednjih godina autoplin obično bio oko 50 posto jeftiniji od eurosupera, glavni je razlog zašto je potrošnja autoplina u Hrvatskoj već godinama, posebice od kada je počeo snažan rast cijena nafte, u jakom porastu. Hrvatska je stoga u europskom vrhu prema postotnom povećanju potrošnje toga goriva, uz bok Njemačkoj, Italiji, Poljskoj, zemljama Beneluksa i Turskoj koje su europski lideri u potrošnji tog sve popularnijega goriva. Lani je prema podacima Proplina, najvećega hrvatskog distributera autoplina, u Hrvatskoj prodano 47.000 tona tog energenta. To je za 34,3 posto više nego 2006. godine, kada je prodano 35.655 tona i čak 291 posto više od prodaje u 2002. godini, kada je Proplin počeo samostalno djelovati kao posebna tvrtka unutar Ina Grupe. Te su godine, naime, prodali 11.818 tona autoplina. Takav nagli porast prodaje treba zahvaliti ubrzanom povećanju broja automobila koji koriste UNP. U Proplinu procjenjuju da ih sada u Hrvatskoj ima oko 60.000. O snažnom rastu interesa za jeftiniju vožnju na autoplin svjedoči i podatak da je Centar za vozila Hrvatske u 2006. godini izdao 10.492 atesta za automobile u koje su ugrađene plinske instalacije, a 2005. godine 3436, dakle, tri puta manje. No, stručnjaci upozoravaju da mnogi vozači plinske instalacije ugrađuju nerijetko brže i znatno jeftinije u susjednim državama, pa za njih ne traže atest nego ih skidaju prije tehničkog pregleda, pa potom ponovo montiraju. Na to, vjerojatno, utječe i činjenica da su registracija i druga davanja za takva vozila nešto viša nego za ona koja koriste benzin ili dizel, piše Vjesnik.

Azija ponovno u crvenome

Bilo je posve logično za očekivati da se 'crvenilo' s Wall Streeta, kojim je priveden kraju protekli, iznimno turbulentni tjedan, vrlo brzo prenese na drugi kraj svijeta – Aziju.

Zbog čega regionalna tržišta kapitala jutros ponovo nude tek gloom & doom sliku, najavljujući težak dan i za domaće investitore, od kojih je većina prošloga tjedna ionako tek demonstrirala zamjetan oprez, pretvorivši CROBEX, s padom vrijednosti od gotovo 7%, u istaknutog gubitnika. Barem u regionalnim okvirima. Jer istočno od Zagreba (pa sve do Šangaja), na tjednoj se razini rijetko moglo naći - većeg gubitnika. Doduše, takav scenarij, barem za poklonike reversion to the mean filozofije, nije nikakvo iznenađenje, a, s minusom od oko 14% od početka godine, CROBEX stavlja uz bok burzovnim indeksima u susjedstvu, sugerirajući jednako intenzivnu ovisnost o globalnim kretanjima. No to smo već skužili. Puno je teže predvidjeti mogući razvoj događaja u idućih nekoliko dana, tijekom kojih će oči investitora širom svijeta biti uprte u Wall Street. Najprije zbog predstojećeg sastanka FED-a, koji će po svoj prilici iznjedriti još jedno smanjenje ključnih kamatnih stopa, a zatim i zbog redovitog mjesečnog izvješća američkog ministarstva rada (non-farm payrolls). A to sve one tvrdnje o limitiranom utjecaju vjerojatne recesije u SAD čini gotovo - smiješnima. Prema procjenama MMF-a, na SAD otpada oko petina globalnog BDP-a, zbog čega se većina rasprava vođenih u Davosu protekloga vikenda vodila oko iste teme, dok su sudionici uporno pokušavali procijeniti do koje mjere usporavanje američkog gospodarskog rasta povlači za sobom i ostatak svijeta. Ako je suditi na temelju reakcija ulagača, kojima se strah doista uvukao u kosti, potencijalnih kolateralnih žrtava je doista mnogo. Od Japana, preko Velike Britanije (da spomenemo samo najrazvijenije), što je ponukalo i MMF na rijetko viđenu odgodu redovitog izvješća, a sve kako bi se uzela u obzir magnituda recentnih događaja. I u tom kontekstu valja promatrati česte promjene raspoloženja ulagača. Jer FED je možda pronašao lijek, no terapija bi mogla - potrajati, piše SEEbiz.eu/hr

Skandinavci stižu na Jadran

Prema najavama turoperatora i uspješnom predstavljanju hrvatskog turizma u siječnju na sajmovima u Oslu, Helsinkiju i Kopenhagenu, Hrvatska može očekivati dobru posjećenost.

Prema najavama skandinavskih turoperatora i uspješnom predstavljanju hrvatskog turizma u siječnju na sajmovima u Oslu, Helsinkiju i Kopenhagenu, Hrvatska može očekivati dobru posjećenost skandinavskih gostiju ovoga ljeta na Jadranu, istaknuo je Dario Matošević, direktor Hrvatske turističke zajednice u Stockholmu nakon trodnevne promidžbe Hrvatske na najvećem danskom turističkom sajmu. Turistički sajam Ferie 2008. koji je u Kopenhagenu održan od 25. do 27. siječnja brojem je izlagača nešto manji nego prošle godine. Svoju atraktivnu ponudu Dancima je predstavilo 1010 turističkih tvrtki iz 52 zemlje. Na hrvatskom izložbenom prostoru danskoj su publici predstavljene nove izravne zrakoplovne linije Croatia Airlinesa Zagreb-Kopenhagen. Letovi kreću od svibnja tri puta tjedno, a u planu je i uvođenje redovite linije Kopenhagen-Split iduće godine. Redovita linija uspostavlja se nakon osmogodišnje stanke jer je želja uprave povezati Hrvatsku, kao buduću članicu Europske Unije, sa svim europskim metropolama naglasio je direktor za Zapadnu Europu u Croatia Airlinesu Tonko Rilović. Skandinavske niskobudžetne kompanije i ove će sezone sezonskim i charter letovima povezivati Kopenhagen i Billund te švedski Malmo s Pulom, Dubrovnikom i Splitom. Danci, ljubitelji golfa i kampiranja, i ove sezone najviše traže smještaj u Istri i na Kvarneru pa su turističke tvrtke iz Umaga, Novog Vinodolskog, Cresa i okolice predstavile zajedničku ponudu. Danski turoperatori poput Oster Lindet Rejsera, Apolla, Fri Ferie polako pune kapacitete te ističu važnost turističkog predstavljanja Hrvatske i na drugom danskom turističkom sajmu u Herningu idućeg mjeseca na kojem je Hrvatska lani bila prva zemlja partner i tada privukla velik broj novih danskih gostiju.

Jat bi letio za Pulu

Srbijanski zračni prijevoznik je zainteresiran obnoviti zračni promet s Hrvatskom i to tako što bi u svibnju otvorio liniju između Beograda i Pule. Na toj liniji je prije letio dvaput tjedno.

Zrakoplov tipa ATR 72 letio bi na toj liniji dvaput tjedno - četvrtkom s polaskom iz Beograda u 12.45 i povratkom iz Pule u 15.10 sati, a nedjeljom s polaskom u 8.50 i povratkom u 11.15 sati. Let između Beograda i Pule trajao bi 90 minuta, navodi Politika. List kaže kako je Jat Airwais izabrao Pulu za obnovu zračnog prometa s Hrvatskom zbog značajnog putničkog potencijala prema istarskoj rivijeri, prije svega prema Poreču i Rovinju. Nakon toga na red bi došli i Split, Dubrovnik i Zagreb. Dodaje se "da će o tome biti više reči u pregovorima između Jat Airways i Croatia Airlinesa, a Ivan Mišetić, direktor hrvatske nacionalne zračne tvrtke, već je izrazio spremnost za intenziviranje međukompanijske suradnje". U hrvatskom Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka, navodi Politika, kažu kako Hrvatska "nema ništa protiv uspostavljanja redovnog prometa između Srbije i Hrvatske, bilo od strane Jat Airwaysa ili nekog drugog srpskog ili hrvatskog zračnog prijevoznika". Samo, Srbija i Hrvatska bi prije toga morale potpisati odgovarajući međudržavni ugovor, a kako tim povodom poručuju iz nadležnog hrvatskog ministarstva, "u posljednjih sedam godina tri puta službeno i u više navrata neslužbeno je kod zračnih vlasti Srbije inicirano sklapanje sporazuma, ali srpska strana ni na jednu od tih inicijativa nije službeno odgovorila". Također, hrvatsko Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka još nije dobilo zahtjev Jata za otvaranje linije ka Puli. Politika piše da je zračna tvrtka Centavija 2006. pokušala kroz formu redovitog čarter prometa uspostaviti liniju između Beograda i Zagreba, ali su je u tome spriječile hrvatske vlasti. Problem je bio u nedostatku pomenutog međudržavnog sporazuma, a Centavija je nakon što nije uspjela otvoriti ni liniju za Podgoricu ugašena, piše Politika.

Banke smanjuju kamate na 'minuse'

Erste i Zaba snizile su kamate na minuse. Međutim, zbog rasta kamata u svijetu i restriktivnih mjera HNB-a, bankari najavljuju rast kamata na nenamjenske kredite.

Iako za 2008. bankari općenito najavljuju novi val rasta kamata na kredite građanima, prvo ih na početku ove godine moraju smanjiti, ali samo one koje prelaze 14 posto godišnje, što je novi limit za najvišu ugovornu i zateznu kamatu na kredite građanima. Budući da Zakon o obveznim odnosima najviše kamatne stope na kredite veže uz eskontnu stopu HNB-a, središnja se banka pobrinula povećati referentnu stopu kako bi se izbjegli veći kamatni potresi na tržištu. Međutim, dio kamata – prije svega na minuse po tekućim računima i karticama, koje prelaze novozadani limit i mahom se kreću između 14 i 15 posto – ipak će zakačiti novi propisi te ih banke moraju korigirati, odnosno smanjiti i svesti u dozvoljeni limit. Primjerice, ukoliko je kamata na okvirni kredit po tekućem računu ili minus u nekoj banci do sada bila 14,90 posto godišnje (morala je biti manja od 15 posto, što je bila dosadašnja granica lihvarenja), banke će je morati svesti na 14 posto ili niže, ako žele poslovati po zakonu. U Erste&Steiermärkische banci smanjena je kamatna stopa na okvirne kredite po tekućem računu s ranijih 14,95 posto na 13,95 posto. Za kreditne kartice MasterCard, kamatne stope sada iznose do 13,99 posto, dok su ranije bile do 15 posto. Smanjenja u Ersteu odnose se na nove i postojeće okvirne i revolving kredite. U Privrednoj banci Zagreb ističu kako kod njih samo kamata na prekoračenje po tekućim računima građana prelazi 14 posto, odnosno kreće se do 14,98 posto, te će je banka uskladiti s navedenim propisom, točnije smanjiti. U Zagrebačkoj banci također kažu da usklađuju poslovanje s novom regulati Uz smanjenje kamata na »minuse« po tekućim računima i na revolving kartične kredite, Erste banka je od Nove godine pojeftinila i gotovinske kredite na način da sada kamate na sve nove gotovinske kredite iznose 9,5 posto, bez obzira na status klijenta. Kamate na nove potrošačke kredite u modelu bez jamaca pale su s 9,95 na 9,5 posto, te na lombardne kredite također s ranijih 9,95 na 9,5 posto. U Raiffeisen banci je s 1. siječnja kamatna stopa na dopušteno prekoračenje u visini od 200 posto prosječnog redovitog priljeva na RBA Flexi tekućem računu sa 14,30 posto korigirana na 13,80 posto, a na prekoračenje od 300 posto priljeva sa 14,50 na 14 posto, te se primjenjuje zatezna kamata od 14 posto. Budući da je veliki broj građana u minusu i koristi potrošačke kartice, smanjenje tih kamata dobra je vijest za kućne budžete, međutim, bankari gotovo unisono najavljuju rast kamata na stambene, nenamjenske i druge do sada povoljnije kredite građanima, zbog rasta kamata u svijetu i restriktivnih mjera HNB-a. Također, rastu i naknade na bankarske i srodne proizvode, pa ukupno opterećenje za građane u prosjeku raste.

Skuplji život u Zagrebu

FOTO: Dragan Matić / CROPIX

U odnosu na studeni 2006., cijene na malo u studenom 2007. porasle su za 4,9 posto, dok su troškovi života povećani za 7 posto. Gore su najviše išle cijene prehrambenih proizvoda.

Cijene na malo u Zagrebu su u studenom prošle godine porasle u odnosu na listopad za 1,8 posto, dok su troškovi života povećani za 2,3 posto, objavio je Odjel za statistiku zagrebačkog Gradskog zavoda za prostorno uređenje. U okviru cijena na godišnjoj su razini najviše, za 25 posto, porasle cijene poljoprivrednih prehrambenih proizvoda. I u strukturi troškova života u Zagrebu najveći porast u studenom prošle u odnosu na studeni 2006. godine bilježe troškovi prehrane koji su porasli za 12,2 posto. U strukturi troškova života porast cijena od 7,8 posto bilježi se kod duhana, dok su troškovi stanovanja u Zagrebu na godišnjoj razini porasli za 6,5 posto, a ogrjeva i rasvjete za 5,3 posto. Istodobno su za 4,2 posto u odnosu na studeni 2006. godine porasli troškovi prometnih sredstava, poštansko-telekomunikacijskih usluga, a troškovi opremanja stana, te troškovi odjeće i obuće povećani su za 3,8 posto. Zagrepčanima su viši bili i troškovi za obrazovanje i kulturu (za 2,7 posto), higijenu i njegu zdravlja (za 1,6 posto), te pića (za 1,2 posto), a jedino su troškovi administrativnih usluga ostali na razini onih iz studenog prošle godine. Prema podacima zagrebačke statistike, od početka 2007. godine do kraja studenog cijene na malo u Zagrebu su u odnosu na isto razdoblje 2006. godine povećane za 2,9 posto, a troškovi života za 3,2 posto.

Tisak posustao

Foto: Ranko Šuvar (Cropix)

Tmurno raspoloženje na svjetskim burzama koje se nastavlja na jučer objavljenu poraznu gospodarsku statistiku SAD-a, nije mimoišlo ni domaće tržište kapitala. Crobex je napustio početni optimizam.

Povećan promet od oko 60 milijuna kuna u prva dva sata trgovanja pritom sugerira na raširenu pojavu opreza ulagača kojima svjetski trendovi zaista ne idu na ruku. No, ostaje otvoreno pitanje je li za današnji minus kriva od strane analitičara toliko ponavljana teza da je jedan od značajnijih razloga korekcije u studenom upravo globalni trend ili je pak osmodnevna pozitivna serija Crobexa jednostavno prizivala prekid izraženo optimističnog trenda. Ipak, dojam je da kretanje cijena sastavnica Crobexa ovaj puta ne pokazuje najbolje situaciju na domaćem tržištu jer su nove značajne pluseve ostvarile dionice poput Luke ploče, Leda, Zvijezde, dok je dvojac Mlinar i Žitnjak već u prvih pola sata zapeo u pozitivnoj blokadi. U nastavku je Luku ploče (LKPC-R-A) dodatna likvidnost koja je u prva dva dosegla promet od gotovo 13,8 milijuna kuna ipak stajala blagog preokreta cijene u negativan teritorij. Prekid pozitivne serije je isprovociran prolaskom 4 snažna naloga od više od 490 komada po 6000 kuna, nakon čega su se nalozi brzo pomaknuli prema toj razini, no nastavak trgovanja gotovo jamči povratak u pozitivan teritorij. Nedostatak novih činjenica oko procesa dokapitalizacije i privatizacije ove južne domaće luke nije omeo optimističan val koji je ovu dionicu od početka tjedna lansirao gotovo 11 posto. Današnje vraćanje Tiska (TISK-R-A) ispod razine od 1500 kuna je ujedno i jedino Agrokorovo izdanje koje je danas prekinulo naglašenu pozitivnu seriju. Iako je na samom startu trgovanja i Tisak krenuo naviše, trend je ubrzo preokrenut, pa se trenutno dionicama Tiska trguje po 1455 kuna. No, da podsjetimo, i na toj je razini bez ikakvih novih cjenovno osjetljivih objava, osim već ranije iskazanih (i ukalkuliranih?) ambicioznih tonova iz Agrokora povezanih sa restrukturiranjem ove tvrtke, Tisak je u nešto više od tjedan dana porastao više od 30 posto. Ledo (LEDO-R-A) je na prometu većem od 2 milijuna kuna porastao sve do aktualnog ATH rezultata od 1950 kuna, a sve do 17.000 kuna je povukla i Zvijezda (ZVZD-R-A). Novi rekordni rezultat je ostvarila i dionica Konzuma (KNZM-R-A) koja se popela na nevjerojatnih 102.000 kuna, čime je od polovice prosinca tržišna kapitalizacija Agrokorovog trgovačkog lanca povećana više od 30 posto. No, tu se utjecaj Agrokora na današnje trgovanje ne iscrpljuje, jer je upravo vlasnički isprepleten dvojac Žitnjak – Mlinar zbog već duže vrijeme aktivnih spekulacija o Agrokorovom preuzimanju jedne od tih kompanija danas ponovno snažno povukao naviše. Nakon otklanjanja blokade je Žitnjak (ZTNJ-R-A) pojurio na 1185 kuna, samo 15 kuna niže od aktualnog ATH rezultata koji je postignut upravo u vrijeme pojave spekulacija o aktiviranju Agrokora u preuzimačkoj ulozi. Mlinar (MLNR-R-A) je, s druge strane, porastom do 1810 kuna već prilično nadmašio postojeći ATH rezultat, a dok je B serija dionica (MLNR-R-B) samo 50 kuna od aktualnog ATH-a, piše SEEbiz.com/hr

EU financira autoput u BiH

Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrila je kredit od 180 milijuna eura za gradnju autoceste na koridoru V c kroz BiH, potvrdio je ministar prometa Nail Šećkanović.

SARAJEVO – Kako u četvrtak prenosi Dnevni avaz, pismom koje je pristiglo u federalnu vladu Kreditni odbor EBRD-a potvrdio je kako je odobren novac za gradnju dviju dionica buduće autoceste. Riječ je o spoju pravca između Sarajeva i Zenice u dužini od 15,2 kilometra i o dionici koja polazi južno od Mostara i ide do granice s Hrvatskom. Nail Šećkanović pojasnio je kako će 120 milijuna eura biti utrošeno za gradnju na pravcu Sarajevo-Zenica, a ostatak na dionicu između Mostara i državne granice s Hrvatskom. Odgovarajući ugovori trebali bi biti potpisani u kolovozu, odnosno početkom sljedeće godine s obzirom da za južnu dionicu još nema potrebnih izvedbenih projekata. Očekivanim dodatnim kreditom EIB-a financirala bi se gradnja dijela ceste od Sarajeva prema Mostaru, kao i sjeverna spojnica prema Hrvatskoj kod Svilaja. Ministar Šećkanović najavio je i kako će federalne vlasti s oko 750 tisuća eura financirati izradu glavnog projekta gradnje turističke luke u Neumu.

T-HT neće kupiti Telekom Slovenije

T-Hrvatski Telekom (T-HT) neće predati obvezujuću ponudu za kupnju 49,13 posto dionica slovenskog nacionalnog operatora fiksne i mobilne telefonije.

U listopadu 2007. godine T-HT je predao neobvezujuću ponudu za sudjelovanje u privatizaciji Telekoma Slovenije te je potom, zajedno s još šest ponuđača, pozvan da do 4. siječnja 2008. preda i obvezujuću ponudu. Nakon provedenog due dilligencea te temeljite analize ukupne situacije i okolnosti u kojima se prodaje 49,13 posto dionica Telekoma Slovenije, Uprava T-HT-a je odlučila da neće predati obvezujuću ponudu za kupnju.