Jeftiniji Dizel, skuplje loživo ulje

Maloprodajne cijene motornih benzina i Eurodizela na Ininim se benzinskim postajama ne bi trebale mijenjati. Cijene Dizela bit će niže, a plavog dizela i loživog ulja skuplje.

Tako će Dizel od ponoći na Ininim benzinskim postajama prodavati po cijeni od 8,46 kuna po litri, što je 0,9 posto niže od dosadašnjih 8,54 kune. Poskupit će pak plavi dizel, za 1 posto, na 5,03 kune po litri (do sada 4,98 kuna), te loživo ulje, za 1,9 posto, na 5,83 kune (do sada 5,72 kune). Motorni benzini i Eurodizel i u iduća dva tjedna, od 1. do 15. travnja, na Ininim će se benzinskim postajama prodavati po dosadašnjim cijenama – Eurosuper 95 po cijeni od 8,48 kuna po litri, Super 95 po 8,23 kune i Super plus 98 po 8,56 kuna, te Eurodizel po 8,64 kune po litri.

CO preuzima slovenskog osiguravatelja

CO je lani zaračunao 3,1 milijardu kuna premije, što je u odnosu na 2006. više za 4,9%. Vojković je najavio da se kreće u preuzimanjima u Albaniji, Sloveniji i Makedoniji.

Najveći hrvatski osiguravatelj Croatia osiguranje ostvarilo je u 2007. godini neto dobit u iznosu od 109,5 milijuna kuna ili 4,3 posto veću nego godinu ranije, dok je neto dobit na razini Grupe istodobno povećana za 10,3 posto, na 126 milijuna kuna, rekao je predsjednik Uprave Croatia osiguranja Hrvoje Vojković. Ukupna zaračunata premija Croatia osiguranja lani je pak porasla za 4,9 posto, na 3,1 milijardu kuna, što čini 34,2 postotni udio na hrvatskom osigurateljnom tržištu. Pri tome je rast premije u neživotnim osiguranjima iznosio 3,7 posto, na 2,8 milijarde kuna, a u životnima za čak 16 posto, na 344 milijuna kuna. U ovoj je godini, prema Vojkovićevim riječima, na hrvatskom tržištu planiran rast premije u neživotu po stopi od 6 posto, a u životu za oko 14 posto, i to kroz razvoj novih proizvoda, ali i intenzivno širenje prodajne mreže. U tom su smislu u tijeku pregovori s nekoliko institucija o poslovnoj suradnji kroz ponudu proizvoda Croatia osiguranja, rekao je Vojković, ali nije želio precizirati o kojim se kućama radi dok pregovori ne završe. Ukupna premija Grupe Croatia osiguranje, koja obuhvaća i osigurateljna društva u Beogradu, Prištini, Ljubuškom i Skoplju, iznosila je pak u prošloj godini 3,4 milijarde kuna ili 5,6 posto više nego u 2006., dok su ukupni prihodi Grupe povećani za 7 posto, na 4,2 milijarde kuna. Croatia osiguranje trenutno posluje u sedam zemalja regije, a na konferenciji za novinare objavljeno i kako su započeli službeni pregovori o preuzimanju "jednog vrlo važnog osiguravajućeg društva" u Sloveniji, u kojoj Croatia do sada nije izravno poslovala. Ponovljena je i namjera javljanja na natječaj za kupnju albanskog Insinga, čime bi se "obuhvatilo područje s oko 10 milijuna stanovnika – Albanije, Kosova i dio Makedonije s albanskim stanovništvom", kao i preuzimanja "jednog od vodećih makedonskih osiguravatelja". Tijekom godine je planirano i osnivanje novih društava za životno osiguranje u Srbiji i Crnoj Gori te početak rada takvog društva u Makedoniji, kao i širenje poslovanja u Bosni i Hercegovini na područje Republike Srpske te bošnjački dio Federacije.

Dužni k'o Grčka

istockphoto

Dug po zaposlenom lani u lipnju iznosio je 74.000 kuna, što je u odnosu na kraj 2006. više za 5.000 kuna. U usporedbi s novim članicama EU-a, razina duga stanovništva prema bankama dvostruko je veća.

Hrvatsko stanovništvo nastavilo se intenzivno zaduživati i tijekom prvog polugodišta 2007. godine, što je dovelo do daljnjeg porasta pokazatelja zaduženosti, no teret otplate duga još uvijek nije zabrinjavajući. Tako je procijenjena ukupna zaduženost stanovništva, koja uključuje dug građana prema bankama, stambenim štedionicama, društvima za lizing, društvima za osiguranje i štedno-kreditnim zadrugama te inozemni dug, porasla s 40,3 posto BDP-a na kraju 2006. na 43,2 posto BDP-a na kraju lipnja prošle godine, podaci su iz najnovije Makrobonitetne analize Hrvatske narodne banke. Po podacima HNB-a, prosječna je zaduženost po zaposlenom tijekom prve polovine 2007. porasla za više od 5.000 kuna, pa je na kraju lipnja lani prosječna zaduženost po svakom zaposlenom u Hrvatskoj iznosila oko 74.000 kuna. Istodobno je štednja stanovništva u poslovnim bankama rasla sporije, pa je omjer duga i oročenih depozita stanovništva do kraja lipnja 2007. porastao na oko 139 posto. No analitičari HNB-a napominju da pritom treba uzeti u obzir da je u prvom polugodištu 2007. nastavljen trend osjetnog porasta ulaganja stanovništva u investicijske fondove i izravno na tržište kapitala, pa je omjer ukupnog duga i ukupne financijske imovine stanovništva manji, ali o tome nema statističkih podataka. Procijenjena ukupna zaduženost stanovništva na kraju lipnja 2007. godine porasla je za 22,4 posto u odnosu na kraj lipnja prethodne godine, što je ipak nešto sporiji rast nego tijekom 2006. godine, kad je iznosio 22,7 posto, napominju analitičari središnje banke. Dug prema poslovnim bankama i dalje je najznačajnija kategorija zaduženosti stanovništva s udjelom od oko 94 posto. Od ukupnog porasta bankovnih kredita stanovništvu pak u prvom polugodištu 2007. gotovo se polovina odnosila na stambene kredite, a njihov je udio u ukupnim bankovnim kreditima građanima na kraju lipnja 2007. dosegnuo 40,2 posto. U usporedbi s većinom novih država članica EU-a, razina duga stanovništva prema bankama, iskazanog u eurima u odnosu prema BDP-u, u Hrvatskoj je i dalje gotovo dvostruko viša nego u tim zemljama. No istodobno stanovništvo u Hrvatskoj relativno više štedi u bankama od stanovništva tih zemalja. Na kraju lipnja 2007. godine omjer kredita poslovnih banaka stanovništvu prema BDP-u (izraženo u eurima) za Hrvatsku iznosio 40 posto, a u ostalim uspoređenim zemljama srednje i istočne Europe taj se omjer kretao u rasponu od 15 do 23 posto. No daljnji razvoj bankarskih sustava i vrlo vjerojatni nastavak snažnijega godišnjeg rasta kreditiranja stanovništva uskoro bi ipak trebali dovesti do smanjenja razlike u stupnju zaduženosti stanovništva novih članica EU i Hrvatske, smatraju analitičari. Unatoč porastu zaduženosti stanovništva mjerene različitim pokazateljima, agregatni pokazatelj tereta otplate duga prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz Ankete o potrošnji kućanstava još uvijek nije zabrinjavajući, napominju analitičari središnje banke. Tako je anualizirani teret otplate glavnice s kamatama u odnosu prema bruto raspoloživom dohotku kućanstava na kraju lipnja 2007. godine iznosio 6 posto, kao i na kraju 2006. godine.