Jeftiniji Dizel, skuplje loživo ulje

Maloprodajne cijene motornih benzina i Eurodizela na Ininim se benzinskim postajama ne bi trebale mijenjati. Cijene Dizela bit će niže, a plavog dizela i loživog ulja skuplje.

Tako će Dizel od ponoći na Ininim benzinskim postajama prodavati po cijeni od 8,46 kuna po litri, što je 0,9 posto niže od dosadašnjih 8,54 kune. Poskupit će pak plavi dizel, za 1 posto, na 5,03 kune po litri (do sada 4,98 kuna), te loživo ulje, za 1,9 posto, na 5,83 kune (do sada 5,72 kune). Motorni benzini i Eurodizel i u iduća dva tjedna, od 1. do 15. travnja, na Ininim će se benzinskim postajama prodavati po dosadašnjim cijenama – Eurosuper 95 po cijeni od 8,48 kuna po litri, Super 95 po 8,23 kune i Super plus 98 po 8,56 kuna, te Eurodizel po 8,64 kune po litri.

CO preuzima slovenskog osiguravatelja

CO je lani zaračunao 3,1 milijardu kuna premije, što je u odnosu na 2006. više za 4,9%. Vojković je najavio da se kreće u preuzimanjima u Albaniji, Sloveniji i Makedoniji.

Najveći hrvatski osiguravatelj Croatia osiguranje ostvarilo je u 2007. godini neto dobit u iznosu od 109,5 milijuna kuna ili 4,3 posto veću nego godinu ranije, dok je neto dobit na razini Grupe istodobno povećana za 10,3 posto, na 126 milijuna kuna, rekao je predsjednik Uprave Croatia osiguranja Hrvoje Vojković. Ukupna zaračunata premija Croatia osiguranja lani je pak porasla za 4,9 posto, na 3,1 milijardu kuna, što čini 34,2 postotni udio na hrvatskom osigurateljnom tržištu. Pri tome je rast premije u neživotnim osiguranjima iznosio 3,7 posto, na 2,8 milijarde kuna, a u životnima za čak 16 posto, na 344 milijuna kuna. U ovoj je godini, prema Vojkovićevim riječima, na hrvatskom tržištu planiran rast premije u neživotu po stopi od 6 posto, a u životu za oko 14 posto, i to kroz razvoj novih proizvoda, ali i intenzivno širenje prodajne mreže. U tom su smislu u tijeku pregovori s nekoliko institucija o poslovnoj suradnji kroz ponudu proizvoda Croatia osiguranja, rekao je Vojković, ali nije želio precizirati o kojim se kućama radi dok pregovori ne završe. Ukupna premija Grupe Croatia osiguranje, koja obuhvaća i osigurateljna društva u Beogradu, Prištini, Ljubuškom i Skoplju, iznosila je pak u prošloj godini 3,4 milijarde kuna ili 5,6 posto više nego u 2006., dok su ukupni prihodi Grupe povećani za 7 posto, na 4,2 milijarde kuna. Croatia osiguranje trenutno posluje u sedam zemalja regije, a na konferenciji za novinare objavljeno i kako su započeli službeni pregovori o preuzimanju "jednog vrlo važnog osiguravajućeg društva" u Sloveniji, u kojoj Croatia do sada nije izravno poslovala. Ponovljena je i namjera javljanja na natječaj za kupnju albanskog Insinga, čime bi se "obuhvatilo područje s oko 10 milijuna stanovnika – Albanije, Kosova i dio Makedonije s albanskim stanovništvom", kao i preuzimanja "jednog od vodećih makedonskih osiguravatelja". Tijekom godine je planirano i osnivanje novih društava za životno osiguranje u Srbiji i Crnoj Gori te početak rada takvog društva u Makedoniji, kao i širenje poslovanja u Bosni i Hercegovini na područje Republike Srpske te bošnjački dio Federacije.

Dužni k'o Grčka

istockphoto

Dug po zaposlenom lani u lipnju iznosio je 74.000 kuna, što je u odnosu na kraj 2006. više za 5.000 kuna. U usporedbi s novim članicama EU-a, razina duga stanovništva prema bankama dvostruko je veća.

Hrvatsko stanovništvo nastavilo se intenzivno zaduživati i tijekom prvog polugodišta 2007. godine, što je dovelo do daljnjeg porasta pokazatelja zaduženosti, no teret otplate duga još uvijek nije zabrinjavajući. Tako je procijenjena ukupna zaduženost stanovništva, koja uključuje dug građana prema bankama, stambenim štedionicama, društvima za lizing, društvima za osiguranje i štedno-kreditnim zadrugama te inozemni dug, porasla s 40,3 posto BDP-a na kraju 2006. na 43,2 posto BDP-a na kraju lipnja prošle godine, podaci su iz najnovije Makrobonitetne analize Hrvatske narodne banke. Po podacima HNB-a, prosječna je zaduženost po zaposlenom tijekom prve polovine 2007. porasla za više od 5.000 kuna, pa je na kraju lipnja lani prosječna zaduženost po svakom zaposlenom u Hrvatskoj iznosila oko 74.000 kuna. Istodobno je štednja stanovništva u poslovnim bankama rasla sporije, pa je omjer duga i oročenih depozita stanovništva do kraja lipnja 2007. porastao na oko 139 posto. No analitičari HNB-a napominju da pritom treba uzeti u obzir da je u prvom polugodištu 2007. nastavljen trend osjetnog porasta ulaganja stanovništva u investicijske fondove i izravno na tržište kapitala, pa je omjer ukupnog duga i ukupne financijske imovine stanovništva manji, ali o tome nema statističkih podataka. Procijenjena ukupna zaduženost stanovništva na kraju lipnja 2007. godine porasla je za 22,4 posto u odnosu na kraj lipnja prethodne godine, što je ipak nešto sporiji rast nego tijekom 2006. godine, kad je iznosio 22,7 posto, napominju analitičari središnje banke. Dug prema poslovnim bankama i dalje je najznačajnija kategorija zaduženosti stanovništva s udjelom od oko 94 posto. Od ukupnog porasta bankovnih kredita stanovništvu pak u prvom polugodištu 2007. gotovo se polovina odnosila na stambene kredite, a njihov je udio u ukupnim bankovnim kreditima građanima na kraju lipnja 2007. dosegnuo 40,2 posto. U usporedbi s većinom novih država članica EU-a, razina duga stanovništva prema bankama, iskazanog u eurima u odnosu prema BDP-u, u Hrvatskoj je i dalje gotovo dvostruko viša nego u tim zemljama. No istodobno stanovništvo u Hrvatskoj relativno više štedi u bankama od stanovništva tih zemalja. Na kraju lipnja 2007. godine omjer kredita poslovnih banaka stanovništvu prema BDP-u (izraženo u eurima) za Hrvatsku iznosio 40 posto, a u ostalim uspoređenim zemljama srednje i istočne Europe taj se omjer kretao u rasponu od 15 do 23 posto. No daljnji razvoj bankarskih sustava i vrlo vjerojatni nastavak snažnijega godišnjeg rasta kreditiranja stanovništva uskoro bi ipak trebali dovesti do smanjenja razlike u stupnju zaduženosti stanovništva novih članica EU i Hrvatske, smatraju analitičari. Unatoč porastu zaduženosti stanovništva mjerene različitim pokazateljima, agregatni pokazatelj tereta otplate duga prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz Ankete o potrošnji kućanstava još uvijek nije zabrinjavajući, napominju analitičari središnje banke. Tako je anualizirani teret otplate glavnice s kamatama u odnosu prema bruto raspoloživom dohotku kućanstava na kraju lipnja 2007. godine iznosio 6 posto, kao i na kraju 2006. godine.

HT iznad 300 kuna!

I treći dan zaredom CROBEX je, potpomognut ofenzivom optimista na europskim tržištima kapitala, otvorio pozitivno, te rastom vrijednosti od čak 2,9% razveselio brojne ulagače čija je aktivnost donijela pravu licitaciju cijenama dionica.

Naravno, većini "pasioniranih" promatrača zbivanja na tržištu kapitala najvažnijom se učinila izvedba dionica HT-a (ZSE:HT-R-A), koje su se, eto, nakon tjedan dana preskočile 300 kuna. I da stvar bude još bolja, sredinom trgovine nisu pokazivale nikakve znakove posustajanja, osvojivši i granicu od 305 kuna, kojom se prosječna cijena sasvim približila ranije spomenutoj okrugloj brojci. A sve to pratio je i solidni obujam trgovine, premašivši osam milijuna kuna prometa, očito s potpisom malih investitora, budući je prosječna vrijednost transakcije jedva premašivala dvadesetak tisuća kuna. U svakom slučaju, time se HT svrstao u sam vrh ljestvice najlikvidnijih, gdje mu je društvo pravila, pogađate već, Uljanik plovidba (ZSE:ULPL-R-A), skupivši (u vrijeme pisanja ovog teksta) 8,3 milijuna kuna prometa u trgovini koja, izuzmemo li eksplozivni start, nije ponudila previše razloga za zadovoljstvo. Što je, uostalom, bilo i za očekivati, jer nakon urnebesa od prethodnoga dana, početni je skok do 3855 kuna (novi rekord za tekuću godinu) zamijenila lagana korekcija, s klizanjem cijene ka 3740 kuna. A to je vjerojatno i raspon koji, ovisno o prevladavajućem raspoloženju investitora, možemo valjda očekivati i u idućim tjednima, nakon što su najavljenom dokapitalizacijom dobile čvrsto tlo pod nogama. Za razliku od HT-a, INA (ZSE:INA-R-A) je na neki način ipak podbacila, osobito u kategoriji prometa, koji je bio ispod dva milijuna kuna. Premalo za dionicu koja u kuloarima odnedavna praktički figurira kao svojevrsna meta za preuzimanje, a niti cijena nije baš oduševila, zaglavivši oko 3.400 kuna. Dovoljno za pozitivni predznak dnevne promjene (zaključne cijene), ali ne i da dohvati impresivnu izvedbu indeksa. Među zapaženijim dobitnicima našao se pak Solaris (ZSE:SLRS-R-A), namaknuvši rast prosječne cijene od 7,2%. Međutim, skromnih 23 tisuće kuna prometa sugerira kako u cijeloj priči postoji neka "kvaka". A ona se odnosi na spor Hrvatskog fonda za privatizaciju i Solarisa, za koji je Uprava potonjeg rezervirala otprilike 700 tisuća kuna prometa. Većina ulagača očito smatra kako je riječ o premalom iznosu koji bi mogao pokriti eventualni gubitak spora (izazvanog uknjižbom zemljišta). Jer u suprotnom bi se najava povlačenja nešto manje od 110 tisuća trezorskih dionica (trenutno nešto više od 15% vlasničkog udjela) automatski transformirala u znatno veću cijenu dionica. Izračun na temelju jučerašnje tržišne kapitalizacije i budućeg broja dionica daje brojku od oko 850 kuna, no današnji je maksimum iznosio svega 770 kuna.

T-HT tužio Zagreb i operatere

Osam tužbi podignuto je protiv operatera i Digitalnog grada, a u njima se Zagrebu osporava vlasništvo nad DTK. Tuženi su čak i operateri koji nemaju ugovor s Holdingom.

Predsjednica zagrebačke Gradske skupštine Tatjana Holjevac upozorila je kako je neprihvatljivo da još nije riješeno pitanje vlasništva nad distributivno telekomunikacijskom kanalizacijom ustvrdivši da odgovornost snosi i Vlada RH jer nerješavanjem toga problema produžava monopol T-HT-a i onemogućava razvoj telekomunikacijske infrastrukture. "Pitanje vlasništva nad DTK infrastrukturom najveći je imovinsko-pravni spor u Hrvatskoj", istaknula je Holjevac na konferenciji za novinare u Gradskoj skupštini, sazvanoj u povodu osam tužbi koje je T-HT podignuo protiv Zagrebačkog digitalnog grada (koji za Grad Zagreb iznajmljuje DTK), a u kojima osporava Gradu Zagrebu vlasništvo nad DTK. T-HT je tužio i sve operatere koji su s Digitalnim gradom sklopili ugovore, pa čak i one s kojima Digitalni grad nije ni sklopio ugovor, istaknuto je na konferenciji. "To je politika kratkog daha koju, zapravo, podržava i Vlada RH, što je apsolutno neprihvatljivo jer se time koči razvoj telekomunikacije i podržava monopol TH-T-a s lošom i zastarjelom tehnologijom", upozorava Holjevac i objašnjava kako su operateri prisiljeni baviti se sudskim procesima, umjesto da se bave novim tehnologijama i davanjem jeftinijih cijena za sve nove usluge. "Nažalost, Vlada tu ima apsolutno negativnu ulogu jer time što koči razvoj telekomunikacija zakočen je i razvoj cijele države, jer strani investitori ne žele doći na zastarjelu tehnologiju i visoke cijene", rekla je Holjevac dodavši da je to uzrok zbog kojih nema novih investicija u RH. Pritom je naglasila kako su joj pojedini članovi Europske komisije, zaduženi za razvoj telekomunikacija, u razgovorima potvrdili da će situacija s monopolom biti jedan od ograničavajućih faktora i jedan od elemenata da se zakoče razgovori oko pristupa EU". "To je alarmantno", rekla je Holjevac ponovivši da Vlada RH ima negativnu ulogu. Napisan je novi zakon o telekomunikacijama, koji se sada zove Zakon o elektroničkim komunikacijama, i navodno je poslan na mišljenje u EU, a ljudi koji se time bave, a ni javnost, nisu ga vidjeli, kao što nije napravljena ni javna rasprava. "To smatramo neprihvatljivim", rekla je Holjevac i pozvala Vladu RH da otvori javnu raspravu o tom zakonu. Voditelj podružnice Zagrebački digitalni grad Marijan Gržan rekao je kako sa svim zainteresiranim operaterima sklapaju ugovore pod jednakim uvjetima, a cijena je 4,5 kuna po metru kabla godišnje, dok T-HT ima cijenu od 7,5 kuna po metru kabla godišnje. U 2007. ostvaren je prihod od 3,8 milijuna kuna koji se investira u daljnji razvoj, rekao je. Za 2008. godinu planira se prihod od 6 do 7 milijuna kuna. Kada se odbiju troškovi, ističe Gržan, ostalo bi 3 do 4 milijuna kuna za daljnju izgradnju i razvoj DTK mreže.

Rekordna godina za putničke brodare

Hrvatski putnički brodari prevezli su prošle godine u javnom obalnom linijskom prometu na Jadranu rekordnih 11,5 milijuna putnika, a promet vozila približio se brojci od tri milijuna.

U oba slučaja riječ je o porastu od gotovo pet posto u odnosu na 2006. godinu. Prema podacima kojima su obuhvaćene sve redovite trajektne i brodske linije na Jadranu, ukupno je prevezeno 11,55 milijuna putnika i 2,92 milijuna osobnih automobila, kamiona i autobusa, priopćeno je iz Agencije za obalni linijski pomorski promet iz Splita. Rast prometa bio je najveći na državnim brzobrodskim linijama na kojima je prevezeno više od milijun putnika, što je za 15,5 posto više nego u 2006. godini. Dva najprometnija pravca na Jadranu i dalje su Split-Supetar na kojem su Jadrolinija na državnoj i Split Tours na županijskoj liniji prevezli ukupno milijun i pol putnika i 362 tisuća vozila te Jadrolinijina linija Zadar-Preko s 1,59 milijuna putnika i 264 tisuća vozila. Treća najprometnija linija bila je Jablanac - Mišnjak, gdje je Rapska plovidba lani prevezla 1,1 milijun putnika i 364 tisuće vozila. Na međunarodnim trajektnim i brodskim linijama Jadrolinije lani je prevezeno 238,45 tisuća putnika ili 3,4 posto manje nego 2006., a vozila je prevezeno 54 tisuće odnosno 8 posto manje. Na liniji Split - Ancona bilo je 90,44 tisuća putnika, Dubrovnik - Bari 72,1 tisuće, Zadar - Ancona 62,3 tisuće te na liniji Split - Pescara 13,5 tisuća putnika. Od brodara koji sudjeluju u linijskom prijevozu na Jadranu najveći promet ostvarila je riječka Jadrolinija čija je flota prevezla 9,33 milijuna putnika i 2,42 milijuna vozila, što čini više od 80 posto ukupnog ostvarenja svih hrvatskih putničkih brodara. Slijede Rapska plovidba, Mediteranska plovidba iz Korčule te Split Tours.

Njemačku trese porezni skandal

U velikom skandalu oko izbjegavanja plaćanja poreza koji potresa Njemačku sudjelovale su i neke njemačke privatne banke i druge kompanije za pružanje financijskih usluga.

U aferi izbjegavanja plaćanja poreza sudjelovalo je ukupno oko 50 fondacija sa sjedištem u alpskom poreznom utočištu Lihtenštajnu, a na čijim se računima nalaze milijuni eura, piše minhenski list Süddeutsche Zeitung. Porezna istraga u Njemačkoj bit će u idućim tjednima proširena i izvan granica pet država koje su trenutno obuhvaćene istragom, piše dalje list, pozivajući se na izvore bliske istražnom postupku. Do kraja ovoga tjedna bit će provedeno oko 70 od ukupno 700 planiranih istražnih pretresa, dodaje Süddeutsche Zeitung. Pod istragom je više stotina istaknutih Nijemaca s visokim primanjima, zbog sumnje u utaju poreza skrivanjem novca na računima najveće lihtenštajnske bankarske grupacije LGT, specijalizirane za osnivanje fondacija. Njemačke vlasti priznale su da su takozvanom zviždaču (whistle-blower), bivšem zaposleniku LGT-a, platili preko četiri milijuna eura za informacije o utaji poreza koja uključuje tajne bankovne račune u toj maloj alpskoj kneževini. Njemački ministar financija Peer Steinbrueck optužio je pohlepne članove njemačke elite da su državu prevarili za više stotina milijuna eura pohranjenih putem tajnih bankovnih transakcija. Njemačka kancelarka Angela Merkel obrušila se na lihtenštajnska tradicionalna pravila tajnosti bankovnih podataka, te zatražila da se njemačkoj vladi omogući uvid u njemačka ulaganja u to porezno utočište kakav je izborio SAD.